Kako stavljamo uši
«
Dugo sam planirao izložbenu i sportsku karijeru, čak i prije kupovine drugog psa. Stoga je štene odabrano vrlo pažljivo i s posebnom predodžbom. I sada je izbor napravljen, pas je kupljen, postaje pametan i zgodan, jača, a podrezane uši odbijaju da stoje, uprkos svim naporima i trikovima u njihovoj proizvodnji. Čim nisam pokušao da ih pokupim, tresao sam ih po tamponima i pokušao da ih stavim na supstrat i zalijepio uši spatulama za pregled grla, ništa nije pomoglo. A ako su do šest mjeseci stajali nakon navijanja najmanje nekoliko sati, onda čim je Till postao snažniji i uši su mu postale jače, čak i nakon trodnevnog hodanja s rogovima obješenim krpama.
Koliko misli i straha zbog ovoga bilo je u mojoj glavi, upravo grozno. Otišli smo do pedigrea veterinara i tri puta provjeravali uši na nabori, vjerojatno smo stalno radili masaže. Čak sam povukao psa da provjerim vratnu kralježnicu, odjednom se pojave problemi s kralježnicom ili živcima, posebno jer se kod naše pasmine javlja Wobblerov sindrom.
Do Tillinog strpljenja valja reći da je jednostavno titan. Hrabro i s razumijevanjem podnio je sve manipulacije, iako je u njima bilo vrlo malo ugodnog. Toliko iskustva bilo je i zbog toga što su se Gracieine uši podizale prilično brzo, za otprilike mjesec i pol dana, i uz puno manje gubitka mojih i njenih nervnih ćelija. Ali razlika je bila u tome što je Till poput velikog psa bio mnogo teži, što znači da su mu uši bile guste i teške. Plus, duljina i oblik čepa igrali su veliku ulogu. Sada je moda dobermana imala duge i tanke uši, a ako to nije tako uobičajeno u Republici Bjelorusiji, onda se u Rusiji posvuda siječe.
Pa zašto to radim, stvarno nisam htio raditi plastične operacije i skraćivati dugotrajne uši. Ovo je ponovno anestezija, ali za dobermane to uopće nije poželjno. Jezgra su ipak opasna. Ali i upropastiti show karijeru psa čiji je otac svjetski prvak, zbog takvih gluposti kao da ne stoji u ušima, takođe bi bilo glupo. Stoga je odlučeno da ćemo je skratiti.
I tada je urađen ultrazvuk srca, pijani su sedativi, pozvan je specijalista i stigao kući. Nakon nekoliko jednostavnih manipulacija od strane vješteg veterinara, uši su se podigle čim su ih ušivene! Eureka! Jednostavno su bili preteški. Nakon operacije, doktorica mi je rekla da radi sve ne pod anestezijom, već pod sedacijom, što ne može, ali da se raduje, jer od toga manje šteti organizmu.
Uši su zacijelile dovoljno brzo, i to bez ikakvih problema. Kućice sam uklanjao šavove kod kuće, ali moram naučiti nekada. Nakon operacije nikada nisu pale, mada nije toliko uklonjeno po dužini. Oblik ušiju se također pokazao prekrasnim, a pas izgleda sjajno. Radi prevencije, nastavljamo periodično piti glukozamin i raditi masaže. Napokon možemo ući u ring i započeti put do prvenstva. Izložbe, čekajte nas!
«
Ostavite Svoj Komentar